Uzroci
Uzrok proširenih žila nogu je otežana povratna cirkulacija koja se odvija kroz vene kojima krv teče od stopala prema srcu. Takav jednosmjeran protok krvi omogućuju venski zalisci čija je uloga sprečavanje povratka krvi prema dolje. No, kod proširenih vena zalisci ne obavljaju tu funkciju jer se zbog širenja vena više ne mogu dobro zatvarati pa krv, umjesto da se uspinje, silazi prema stopalima. Zbog toga dolazi do povećanog krvnog tlaka u venama nogu i daljnjeg širenja vena, a prvi upozoravajući znak je otečenost gležnjeva. Stoga, čim primijetite taj simptom, obratite se liječniku.
Uspjeh svakog zahvata na žilama ovisi o temeljitoj dijagnozi i pregledu cijelog venskog sustava, za što je potrebno napraviti pretrage ultrazvučnim kolor doplerom. Pretraga služi za mjerenje brzine i smjera kretanja krvi, za otkrivanje područja na kojima dolazi do refluksa, provjeru stanja safena, postranih i perforantnih vena (koje čine vezu između površinske i dubinske cirkulacije) te učinkovitost zalistaka.

Novi zahvati
Vensko oštećenje ili insuficijencija dijeli se na površinsku i duboku. Za duboku, koja je najčešće posljedica preboljene duboke venske tromboze, nema pravog terapijskog rješenja te se mogu jedino ublažavati tegobe elastičnim čarapama, mastima (heparinska mast) i sl. Uznapredovala površinska venska insuficijencija, koja je kudikamo češća od duboke, može se operirati. Donedavno su se oštećenja tih vena sanirala kirurškim podvezivanjem njihovih ušća, a zatim se primjenjivao stripping - postupak kojim se vena, uglavnom u općoj anesteziji, "odljuštila".
Jedan od novih, minimalno invazivnih zahvata je radiofrekventna ablacija vena. O njenim prednostima razgovarali smo s dr. med. Antonom Krnićem, koji je prošao edukaciju u Great Western Hospital u Swindonu pokraj Londona.
- Radiofrekventna ablacija suvremeni je nadomjestak vrlo invazivnom strippingu. Bazira se na plasiranju katetera u oštećenu venu pod kontrolom ultrazvuka u lokalnoj anesteziji kroz rez od samo 2-3 mm. Vrh katetera producira mikrovalove koji uzrokuju zagrijavanje i kvrčenje stijenke vene i, kako se kateter povlači, vena se zatvara i naknadno resorbira. Postiže se isti rezultat kao i strippingom, a to je funkcionalno isključivanje oštećene vene iz cirkulacije. Glavne prednosti u odnosu na klasično kirurško liječenje su minimalna invazivnost, te minimalna mogućnost komplikacija (infekcije, ožiljci, ozljede živaca i sl.). Uz to, zahvat se izvodi u lokalnoj anesteziji i oporavak je praktički trenutačan (kod klasičnog liječenja traje nekoliko tjedana). Radiofrekventnom ablacijom mogu se tretirati obje noge u jednom navratu, što se kod klasičnog liječenja ne prakticira, ističe dr. Krnić.
Pored ove metode, primjenjuje se i endovenozna laserska ablacija, koja se izvodi na tehnički istovjetan način, plasiranjem katetera u venu, ali s laserom. No, upotreba lasera nije do kraja standardizirana i zabilježene su češće nuspojave, poput oštećenja živaca ili kože toplinom. Korisiti se i endovenozna sklerozacija pjenom, koja također zatvara venu iznutra, ali sklerozirajući agens može izazvati alegrijske reakcije i druge farmakološke nuspojave, a može i migrirati iz površinske vene u duboke te uzrokovati emboliju.

Cijeli tekst čitajte u Viti 171.