Kašalj je široko rasprostranjen fenomen, naročito u predškolskoj dobi, i čak oko 80 posto posjeta pedijatru događa se upravo zbog upala dišnih putova i popratnog kašlja. Kašalj je zapravo naglo, eksplozivno izdisanje, pri čemu brzo strujanje zraka ponese nakupljeni sadržaj sluznice dišnih putova prema ustima. Riječ je najčešće o refleksnom odgovoru koji nastaje podražajem receptora za kašalj razmještenih u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika, bronha, a manjim dijelom i u manjim bronhalnim ograncima. Podražaj na kašalj mogu izazvati strana tijela, čestice prašine, hlapljiva kemijska sredstva, promjene u temperaturi i nakupljanje sekreta koji nastaje zbog alergije ili upale na sluznici dišnih putova.
Jaslice i vrtići
U oko dvije trećine pregledane djece koju roditelji zbog kašlja dovedu liječniku riječ je o djeci koja borave u kolektivu. Naime, imuni sustav se tijekom djetinjstva postupno razvija i potpuno sazrijeva tek oko15. godine pa je u prvim mjesecima i godinama života sposobnost obrane od infekcije virusima, bakterijama i gljivicama još značajno smanjena. Ranim ulaskom u kolektiv, dijete će biti izloženo tim uzročnicima i može se očekivati da će obolijevati 2 do 3 puta mjesečno. Tijekom prvih mjeseci i godina pohađanja kolektiva postoji dugotrajno curenje nosa i slijevanje sekreta u ždrijelo te dalje u dušnik i bronhe, a zbog tog sekreta djeca imaju povremena zakašljavanja u kojima se čuje „otkidanje“ sekreta sa sluznice, odnosno vlažni ili produktivni kašalj. Tipično je da se takav kašalj pojačava u tjelesnim naporima kada struja zraka pokrene nataloženi sekret sa sluznice bronha i dušnika te izazove podražaj receptora za kašalj. Produktivni kašalj koji nastaje curenjem nosa češće se javlja i noću i to obično neko vrijeme nakon što dijete zaspi, kada dolazi do grčevitog vlažnog iskašljavanja nataloženog sekreta. Razlog je slabljenje refleksa gutanja do čega dolazi kad dijete zaspi pa sekret koji se cijedi iz nosa, umjesto da bude progutan, dospijeva u dušnik.
Infekcija RSV virusom
Zbog nezrelih obrambenih mehanizama pojedini virusi (rino-virusi i RSV – respiratorni sincicijski virus), izazivaju teška oštećenja sluznice dišnih putova koja mogu zaostati više godina nakon preboljenja. U prve dvije godine boravka u kolektivu sva djeca prebole infekciju RSV virusom pri kojoj sluznica ima promijenjen izgled, a njezini prirodni mehanizmi zaštite su znatno oslabljeni, zbog čega lakše dolazi do novih infekcija i znaci upale su izraženiji. Kao odgovor na novu infekciju javlja se jak otok sluznice koji u najmanjim ograncima bronha značajno priječi prolaz zraka. Pritom dolazi do opstrukcije donjih dišnih putova koju možemo prepoznati po sipnji (piskutanju u fazi izdisaja), kratkom i ubrzanom disanju, produljenom izdisaju i napadima gušećeg kašlja koji se pojačava u ležećem položaju.
Ljudsko tijelo sadrži veliku količinu vode koja je raspoređena u tjelesnim tekućinama unutar i izvan stanica. Kada stojimo ili sjedimo, najveći tlak tekućine je u najnižim dijelovima tijela - u nogama. U ležećem položaju tjelesne tekućine se pomiču prema gornjim dijelovima tijela, što je jedan od razloga zbog kojeg ljudi s bolestima srca ili pluća ne mogu ležati na ravnom, u tom položaju javljaju se gušenje i kašalj. U djece i mladih takav pomak tekućine izaziva otok sluznica dišnih putova: kod obične prehlade nos se zatvara, kod upale sinusa javlja se bol, kod upale sluznice u području grkljana javlja se otežano disanje i struganje (stridor), a u bronhima opstrukcija.
Cijeli tekst doc. dr. sc. Milivoja Jovančevića, primarijusa pedijatra, čitajte u Viti 193.
