Lijepe i njegovane ruke i zdravi nokti puno govore o ženi. To je jedna od prvih stvari koje primijetimo na drugima i drugi na nama. Ipak, često zanemarujemo zdravlje noktiju. Nokti su kožni dodaci u obliku nastavka kože koji oblikuju nokatni nabor na krajevima prstiju ruke i noge. Osnovna namjena im je zaštita jagodica prstiju od ozljeda i pritisaka, jer su na njima živčani završeci i splet kapilara. Razvijaju se već u trećem mjesecu embrionalnog života i završetkom trudnoće dostižu normalnu veličinu.

Kako izgleda zdrav nokat
Normalni, zdravi nokti u osoba mlađe dobi su ružičasti, sjajni i glatki. Nokat raste 0,5-1 mm na tjedan (nokatna ploča srednjeg prsta raste brže od one malog prsta). Vrijeme potrebno za obnovu nokta na rukama iznosi 3-6 mjeseci, dok nokti na nogama rastu sporije (oko 12 mjeseci). Nokat raste iz epitelnog sloja odnosno matice nokta. Rožnata ploča nokta leži na ležištu, posteljici, a oko nokatne ploče je kožni nabor (cuticula) od kojeg se pruža tanka kožica (eponychium). Gornji dio nokatne ploče je slobodan i njega režemo. Ploča nokta je u području nokta tanka i nije potpuno orožena, a na prijelazu u slobodni dio dosegne maksimalnu debljinu na prstima 0,5 mm, a na nogama i puno više. Ploča nokta je bez boje, boju joj određuje splet žilica ispod nje. Sastoji se od epidermalnih stanica, rožanih stanica, koje su spojene u nokatnu tvar koja sadrži tvrdi keratin. Među keratinom često su uloženi mjehurići zraka koji se na noktima vide kao bijele mrlje. Na prijelazu nokatne ploče i korijena nalazi se zona u obliku polumjeseca (lunula) koja je vidljiva kod svih ljudi na svim prstima. Oblik nokta razlikuje se od osobe do osobe i u pravilu ga nasljeđujemo od roditelja.

Kad nokat oboli
Najraširenija bolest noktiju je gljivično oboljenje. Ta bolest može biti lokalizirana samo na noktima, ali u većini slučajeva je udružena s mikozom (infekcijom uzrokovanom gljivama) između prstiju. Vlaga, trauma, slabija cirkulacija i dijabetes pogoduju stvaranju i širenju gljivične infekcije. Promjena nokatne ploče, svrbež, crvenilo okolne kože obavezno trebaju uputiti pacijenta dermatovenerologu. Nažalost, pacijenti se na pregled uglavnom javljaju kasno jer se simptomi, promijenjene nokatne ploče, grebeni, brazde, točkice, listanje noktiju, žućkasta boja, naslage..., znaju pojaviti i u zdravih ljudi.
Pri dolasku pacijenta s tim simptomima dermatolog osim nativne mikroskopske analize traži i kulturu gljiva. Tek tri negativne kulture isključuju gljivično oboljenje, a tada se simptomi mogu pripisati traumi, općem oboljenju ili slaboj pedikuri ili manikuri. Ako nalaz pokaže gljivično oboljenje, liječenje se provodi lokalno, kupkama i kremama te peroralno tj. tabletama. Liječenje je dugotrajno, oko 6 mjeseci, a prije terapije tabletama laboratorijski nalaz krvi mora biti uredan.
Onihoze su poremećaji, odnosno oboljenje nokta. Mogu biti stečena i nasljedna, a mogu biti simptom stečenih ili nasljednih oboljenja.
Kod oboljenja nokata trebamo razlikovati: promjene svojstva nokata, promjene u boji nokta i upalne promjene nokata.

Promjene svojstva nokata
• Žličasti nokti - nastaju kod sisanja palca, rada u vlažnom ili kod anemije.
• Nokatna ploča bez sjaja, zadebljana i deformirana - javlja se kod ekcema, mikoza, neurodermitisa, psorijaze.
• Odljuštenje nokatne ploče - javlja se kod psorijaze.
• Pretjerano lomljivi nokti - javljaju se kod bolesti štitnjače i nedostatka vitamina A i B.
• Nokatne brazde: nokti s točkastim udubljenjima - javljaju se kod psorijaze.
• Zadebljanje nokta - nastaje kod ekcema.

Cijeli tekst dr. med. Branke Jozić-Rogić, spec. dermatovenerologije, čitajte u Viti 193.