Vrijeme je godišnjih odmora, što uglavnom - barem kad je riječ o hrvatskoj populaciji - podrazumijeva odlazak na more. A more je povezano s plivanjem i time dobivamo odličnu rekreativnu kombinaciju. Plivanje je, dakako, više od osvježenja: to je sjajan sport u nizu aspekata, među ostalim i kad je u pitanju kineziterapija, odnosno liječenje pokretima.
- Kad se suoče s nekim problemom kretanja, uvijek je prva preporuka djeci i mladima da se bave plivanjem. To nije slučajno, jer plivanje je idealan sport za dobro zdravlje i za cjelokupan tjelesni razvoj. Prakticira se u plivačkim klubovima, koji - nažalost, može se reći - imaju svoje selekcijske pragove, kao i primarne interese natjecateljskog tipa, što utječe na masovnost plivanja – objašnjava profesor Zoran Draženović iz Centra za sportsko-rekreacijske zdravstvene aktivnosti (Zimsko plivalište Mladost, Trg sportova 10 u Zagrebu).

Sve plivačke tehnike su dobre
U obrazovnom sustavu cilj je da djeca nauče korektno plivati sve četiri plivačke tehnike: prsno, leđno, kraul i delfin, uz još neke pomoćne tehnike. Svaka plivačka tehnika angažira posebne grupe mišića, utječe na njih i razvija ih. Kod lošeg držanja, strukturnih deformacija kralježnice, grudnog koša, ruku ili nogu, svaka tehnika plivanja zapravo može dati svoj doprinos poboljšanju stanja i preporučljivo ih je kombinirati.
- Teško je odvojiti pojmove i reći da je jedna tehnika najbolja za sve, osobito kad je riječ o mladim osobama. Za mlade su dobre sve plivačke tehnike – objašnjava profesor Draženović.
Kad je riječ o odraslim osobama koje bi trebale plivati iz rekreacijsko-terapijskih razloga, često se preporučuje leđni stil. Upravo taj stil ističe se između svih stilova po odličnom utjecaju na smanjenje bolova u lumbalnom dijelu kralježnice.

Dišete li ispravno?
Većina ljudi koji znaju plivati u plivanju je samouka. Koliko je zapravo važno znati pravilno plivati?
- To je iznimno važno, a prije svega treba voditi računa o pravilnoj tehnici disanja. U svim plivačkim tehnikama diše se tako da se zrak izdiše u vodu, a glava se iz vode podiže samo kratko na udah – kaže profesor Draženović. Zašto mora biti tako? Kad bismo dužu dionicu cijelo vrijeme plivali držeći glavu gore, opteretili bismo vratnu kralježnicu. Tijelo tada tone, a kralježnica kao najduži organ u ljudskom tijelu sistemom poluge potiskuje kukove prema niže, sve dublje u vodu, i na taj način otežava plivanje. Važno je uspostaviti i dobar ritam disanja kako bi nam plivanje kao ciklička aktivnost, koja potiče razvoj aerobnih kapaciteta, dalo najbolji učinak.

Simetrično i asimetrično
Svaka je plivačka tehnika dobra i korisna. Prsno i delfin simetrične su tehnike, kod kojih se u isto vrijeme izvode zrcalni pokreti rukama i nogama. Kraul i leđno asimetrične su tehnike, s naizmjeničnim pokretima rukama i nogama. Kod leđnog plivanja olakšano je disanje, jačaju se mišići gornjeg dijela trupa i mali međurebreni mišići. Sve plivačke tehnike kvalitetno utječu na jačanje mišića ramenog pojasa i mišića zdjelice. Važno je kod plivanja što su unutarnji organi, jer osoba leži na vodi, oslobođeni pritiska sile teže. Kod terapijskoga plivanja treba potražiti najbolje rješenje za svaku dijagnozu posebno.

Nismo plivačka nacija
Je li Hrvatska doista plivačka nacija? Koliko ljudi u Hrvatskoj uistinu zna plivati, pitali smo profesora Draženovića.
Odgovor je bio suzdržan:
- Nisam baš siguran da nas možemo okarakterizirati kao plivačku naciju. I oni koji znaju plivati često ne plivaju na pravilan i kvalitetan način. Ne može se reći da netko tko je proplivao doista i zna plivati. Osobno se zalažem za to da sva djeca prođu kroz osnovnu školu plivačkih tehnika.