Revija Vita - mjesečnik za zdravlje i ljepotu


	Svibanj 2010. Broj 195










Pitanje liječniku pošaljite mailom na adresu vita@revije.eph.hr ili poštom na adresu Vita (za Dežurnu ordinaciju), Koranska 2, 10000 Zagreb

Aditivi

Skriveni u svakom obroku

Kako izbjeći konzumiranje potencijalno opasnih aditiva u industrijskoj hrani? Iako se tvrdi da su aditivi dodani u sigurnim dozama, dobro je znati što oni mogu učiniti našem organizmu

Ugljeni katran ili izbjeljivač za kosu na tanjuru. Zvuči li vam to privlačno? Iako vjerojatno nema osobe koja bi potvrdno odgovorila na ovo pitanje, teško da bi se našao netko među nama tko barem jednom dnevno ne smaže neku od tih "poslastica". Skrivenu pod neprepoznatljivim nazivom ili tzv. E brojem koji nešto znači samo stručnjacima, opisanu kao sredstvo za zgušnjavanje, povećavanje volumena, pojačavanje okusa, konzerviranje... One su tu kako bi naš ručak učinile sigurnijim od štetnih mikroorganizama, ukusnijim, hrskavijim, ljepšim. No istodobno raste broj raznih oblika tumora, pretilosti, alergija, hiperaktivnosti i brojnih drugih zdravstvenih poremećaja od kojih se mnogi povezuju upravo s aditivima koje svakodnevno, malo po malo, u "neštetnim" i dopuštenim količinama gomilamo u tijelu. Tristotinjak aditiva, koliko ih se koristi u konvencionalnoj proizvodnji hrane, prisutni su u gotovo svemu za čime posegnemo kad smo gladni ili žedni. Istina, većina ih je u legalnoj upotrebi u tzv. sigurnim količinama, no proučite li bolje o kakvim je kemikalijama riječ te rezultate studija i testiranja na životinjama, sigurno ćete se zamisliti prije nego što sljedeći put otvorite neku konzervu. No izbjeći potencijalno kancerogene i na druge načine opasne aditive nije lako jer su za čitanje deklaracija i dešifriranje oznaka iza kojih ih proizvođači skrivaju potrebne gotovo detektivske sposobnosti. Ono što možete učiniti jest nastojati što više bazirati prehranu na svježim, neprocesuiranim namirnicama, a kad već kupujete one koje to nisu, dobro pročitajte deklaracije i nastojte izbjeći barem ovih 12 najopasnijih aditiva.

Propil galat

Riječ je o konzervansu, pod oznakom E310, jednom od sintetskih antioksidansa (poput BHA i BHT s kojima se u kombinaciji često dodaje hrani), kakvi se najčešće koriste za sprečavanje užeglosti i kvarenja masti i ulja. Koristi se u raznim prehrambenim proizvodima, od biljnih ulja i mesnih proizvoda do žvakaćih guma. Uzrokuje nadraženje želuca ili kožne i krvne smetnje (metemoglobinemija), a potencijalno je kancerogen.

TBHQ, BHA i BHT

Tert butil hidrokinon, butilirani hidroksianisol i butilirani hidroksitoluen, koji se označavaju kraticama TBHQ, BHA i BHT, odnosno E brojevima E319, E320 i E321, također spadaju u skupinu sintetskih antioksidansa i koriste se u istu svrhu, prvenstveno za sprečavanja kvarenja masti i ulja. To su zapravo naftni derivati koji su, pokazala su neka istraživanja, potencijalno kancerogeni, a učestala konzumacija proizvoda koji ih sadrže s vremenom može prouzročiti prehrambene intolerancije, alergijske reakcije, probavne smetnje i hormonalne poremećaje. Osim u biljnim uljima, mesnim prerađevinama, suhom voću, keksima s maslacem, čipsu i drugim slanim grickalicama, jogurtima ili žvakaćim gumama, koriste se i u nekim tipovima ambalaže za prehrambene proizvode (primjerice u vakuumiranim proizvodima, konzervama i sl.) kako bi osigurali dugotrajniju svježinu namirnica.

Kalijev bromat

Ovaj aditiv, pod brojem E924 ili 924, koristi se kao povećivač volumena i za postizanje fine teksture tijesta u kruhu, biskvitnim tijestima i drugim pekarskim proizvodima. Veći dio bromata razgrađuje se u bromid, koji je neškodljiv, no bromat koji ostane nerazgrađen uzrokuje rak, što je dokazano ispitivanjima na životinjama. Njegova je upotreba u prehrambenim proizvodima zabranjena gotovo u cijelom svijetu, no nije u SAD-u i Japanu.

Nastavak teksta pročitajte u Viti br. 195

10 minuta za dijagnozu raka usne šupljine Znanstvenici na Sveučilištu Rice u Teksasu razvili su uređaj kojim će rak usne šupljine biti moguće otkriti za samo 10 minuta. Ova opaka bolest obično se otkriva tek u uznapredovalom stadiju jer je u početku često bezbolna. No, ako se otkrije u ranom stadiju, izgledi za izlječenje su 90 posto, dok ako je rak otkriven u odmaklom stadiju, ponekad i samo nekoliko tjedana kasnije, izgledi padaju na 50 posto. Novi dijagnostički uređaj imat će umjerenu cijenu, bit će jednostavan za uporabu, moći će se koristiti u stomatološkim ordinacijama, a uz jednostavne adaptacije moći će se koristiti i za otkrivanje drugih tipova raka, primjerice karcinoma vrata maternice.

		Centar za regulaciju tjelesne težine Poliklinika Nemetova predstavila je novootvoreni Centar za regulaciju tjelesne težine. Sanja Doležal, Duško Ćurlić i stručni liječnički tim Poliklinike Nemetova okupljenima su otkrili tajne i zablude koje mogu pomoći ili odmoći u provođenju programa regulacije tjelesne težine. Tjelesna neaktivnost prouzročena sjedilačkim načinom života, loše prehrambene navike, pušenje i alkohol ozbiljno narušavaju zdravlje te se naposljetku negativno odražavaju i na tjelesnoj težini. Pretilost je kronična bolest 21. stoljeća te jedan od najvećih zdravstvenih problema kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Prekomjernu težinu u Hrvatskoj ima čak 67,7% muškaraca i 58,2% žena, a prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji Hrvati po pretilosti zauzimaju 13. mjesto u svijetu.

Kemikalije štetne za djevojke Izlaganje nekoj od tri često korištene skupine kemikalija – fenolima, ftalatima i fitoestrogenima - može izazvati smetnje u pubertetskom razvoju djevojaka, uz povećan rizik za zdravlje u zrelijim godinama. Prema rezultatima istraživanja provedenog na Mount Sinai School of Medicine, svakodnevno izlaganje tim kemikalijama može izazvati prijevremeni pubertet i rast grudi, a poznato je da to može povećati rizik za obolijevanje od dijabetesa, raka dojke i drugih bolesti kasnije tijekom života. Te kemikalije prisutne su u nizu proizvoda koje često koristimo - lakovima za nokte, šamponima, parfemima i losionima, u PVC ambalaži, te lijekovima i suplementima.

		Mjehurići opasni za plodnost Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kopenhagenu pokazalo je da konzumacija više od jedne litre gaziranih pića dnevno može smanjiti plodnost muškaraca za čak 30 posto! Prema rezultatima analize kvalitete sjemene tekućine ispitanika, mladi muškarci koji svakodnevno piju najmanje litru gaziranih pića u prosjeku imaju oko 35 milijuna spermatozoida po mililitru prema 50 milijuna koliko imaju oni koji uopće ne konzumiraju gazirana pića. Ipak, taj negativan utjecaj u manjoj mjeri pripisuje se gaziranim pićima, a u većoj mjeri ostalim nezdravim životnim navikama.